Detoksikacija je početna faza liječenja u kojoj ovisnik prima neophodne otopine putem …
Table of contents:
Dijagnostika je postupak kojim se utvrđuje prisutnost ili odsutnost bolesti i pomoću kojega se svrstava u određenu dijagnostičku kategoriju. U tom procesu uočavaju se simptomi i znaci bolesti. Simptomi su subjektivne tegobe koje pacijent doživljava, a znaci su ono što je objektivno primjetno. Dijagnostika je najvažnija faza tretmana jer je sama bit dijagnoze procjena cjelokupnog fizičkog i psihičkog stanja pacijenta.
Zašto nam je potrebna dijagnostika?
Bez dobre i precizne dijagnostike nemoguće je postaviti točnu dijagnozu. Zato je na samom početku liječenja pacijenata od bolesti ovisnosti ili psihičkih poremećaja u našoj klinici dijagnostika prva faza. Pomoću nje procjenjujemo psihičko i fizičko stanje pacijenta.
Standardni dijagnostički pregled obuhvaća: test urina, testove na hepatitis B i C, HIV i opću analizu krvi i EKG pregled kod doktora internista.
Ako tijekom procesa dijagnostike saznamo da pacijent ima ozbiljnih odstupanja u laboratorijskim testovima i / ili postoje faktori rizika, klinika VIP Vorobjev surađuje s eminentnim stručnjacima i klinikama u Srbiji kako bi ih dodatno angažirali u detaljnijoj dijagnostici i strategiji liječenja.
Osim dijagnostike u klinici svojim pacijentima pružamo i detaljnije preglede koje obavljamo u partnerskim klinikama. Tako možemo osigurati MRI, EEG ili pregled ultrazvukom, snimanje rendgenom, endoskopske preglede kao i konzultacije kardiologa, neurologa, endokrinologa i drugih specijalista.
Ovi specifični testovi prilikom dijagnostike nisu uključeni u cijenu tretmana i dodatno se naplaćuju. Klinika VIP Vorobjev također vam pruža i dodatne specifične laboratorijske testove pomoću kojih detektiramo prisutnost lijekova u krvi, urinu i drugim tjelesnim tekućinama.
Psihijatrijska dijagnostika
Dijagnostika u psihijatriji specifična je u odnosu na dijagnostiku u somatskoj medicini. Dok se u somatskoj medicini dijagnostikom koristi za klasifikaciju somatskih stanja, u psihijatriji se dijagnostikom koristi za klasifikaciju mentalnih oboljenja.
S obzirom na to da mentalni poremećaji imaju status hipotetičkih konstrukata, mora se opreznije i pažljivije pristupiti dijagnostici, jer su mentalni poremećaji kao i sama psiha varijabilniji u odnosu na somatska oboljenja. Također, kod somatskih oboljenja imamo objektivne pokazatelje bolesti, u psihijatriji se oslanjamo na iskaze pacijenta koji su često nerazumljivi i na dojam o njegovom ponašanju u različitim situacijama.
Još jedna specifičnost dijagnostike u psihijatriji je sama specifičnost mentalnih poremećaja.
Izvještavanje pacijenta o vlastitim tegobama često je bolno i provokativno, kako za njega samoga tako i za njegovu obitelj.
Dijagnoza često povlači i stigmu, odnosno negativan odnos prema ljudima koji boluju od mentalnih poremećaja. Ovom prvom koraku pristupamo obazrivo kako bismo minimizirali nelagodu koju psihijatrijska dijagnostika može uzrokovati.
Psihološka dijagnostika
Psihodijagnostika se odnosi na primjenu dijagnostike u oblasti kliničke psihologije dopunjenu opisom ličnosti i implikacijama za tretman poremećaja. Psihodijagnostika je specifičnost akademske psihologije jer je akademska psihologija iznjedrila instrumente pomoću kojih se ličnost može procjenjivati i opisivati.
Psihodijagnostika obuhvaća popis osnovnih informacija o pacijentu, dijagnostički intervju i raznovrsne testove. Pomoću ovoga može se procijeniti intelektualna razina osobe, crte ličnosti i prisutnost ili odsutnost mentalnog poremećaja.
Psihodijagnostika osnovno je oruđe kliničkih psihologa, koji su jedini stručni za primjenu metode psihodijagnostičke procjene kao i za tumačenje rezultata do kojih dođu korištenim metoda. Bilo da je u pitanju intelektualni deficit, problemi u međuljudskim odnosima ili poremećaj ponašanja, psihodijagnostika psiholozima pruža sredstvo pomoću kojeg mogu doći do dijagnoze, ali i do sveobuhvatnog opisa ličnosti.
Osim opisa snaga i slabosti pacijenta, psihodijagnostika pruža i korisne smjernice za daljnji tretman. Ovisno o dijagnozi, moguće je ponuditi adekvatnu psihoterapiju određenog poremećaja. Tako, na primjer, postoji suglasnost da se fobije najbolje liječe pomoću bihevioralne terapije, a da liječenje bolesti ovisnosti zahtjeva multidisciplinarni pristup.
Ključna stvar kod psihodijagnostike je dobro uputno pitanje, odnosno pitanje kojim započinjemo proces kliničke procjene, jer klinička procjena uvijek treba odgovoriti na dobro osmišljena i unaprijed postavljena pitanja.
Kome je namijenjena psihodijagnostika?
Odrasle osobe javljaju se samoinicijativno ili po preporuci psihijatra ili neurologa. Kad osobe pokazuju problematično ponašanje na poslu, tvrtka u kojoj osoba radi također može tražiti usluge psihologa, konkretno psihodijagnostiku.
Koliko traje proces psihodijagnostike?
Proces psihodijagnostike traje ovisno o broju odabranih testova i samom pacijentu.
Dugotrajno testiranje obično iziskuje napor i izaziva zamor kod pacijenta. U takvim slučajevima pametno je napraviti pauze i podijeliti proces testiranja na više dana. Krajnji rezultat psihodijagnostike je pisanje psihološkog izvještaja u kojem su i implikacije za daljnji tretman.
U našoj klinici nudimo preciznu psihodijagnostiku i plan liječenja koji prilagođavamo svakom pacijentu u cilju maksimiziranja učinkovitosti liječenja. Naš tim stručnjaka čine psihijatri i psiholozi koji će vam pružiti stručnu podršku kako biste se uspješno izborili s mentalnim poremećajima.
Fizioterapija predstavlja bitan element programa oporavka, osobito kod osoba koje pate od …
Uspješno liječenje najveći je dio posla. Međutim, podrška nakon liječenja jako je bitna …
Psihoterapija u klinici VIP Vorobjev ima veliku ulogu, jer kod pacijenata koji imaju neki …
Boravak u bolničkoj sredini pacijentima može biti monoton ako nije ispunjen sadržajnim …
Liječenje psihičke ovisnosti obavezan je korak i spada u teži dio liječenja, jer je …
Kada pojedinac naglo pokuša prestati uzimati opijate bez pomoći medicinskih stručnjaka, …
